O nama
IMP – Piezotehnologija
IMP – Piezotehnologija je proizvođač piezoelektričnih i magnetnih komponenti. Više od 40 godina ovo preduzeće se bavi razvojem i istraživanjem u oblasti selekcije i stabilazicije frekvencija, kao i proizvodnjom kristalnih jedinki, filtera, oscilatora i magnetnih materijala.
Najvažnije oblasti primjene proizvoda IMP-Piezotehnolgija su u radio telekomunikacijama, vojnoj industriji, prehrambenoj industriji, medicini, a takođe se izrađuju i male serije prema nestandardnim specifikacijama korisnika.
IMP-Piezotehnologija svoje Proizvodni program preduzeća „IMP-Piezotehnologija“ se može podeliti u dvije grupe:
Kristali
U oblasti proizvodnje VF i NF kristala proizvodni program obuhvata proizvodnju preko 200 tipova u opsegu frekvencija od 80 kHz do 180 MHz.
Kristalni filtri različitih karakteristika u opsegu frekvencija od 80 kHz do 180MHz proizvode se prema specifikaciji korisnika.
LC filtri se proizvode u opsegu frekvencija od 100 kHz do 150 MHz.
Kristalni oscilatori se proizvode u preko 40 tipova različitih karakteristika za frekvencije od 3.2 MHz do 160 MHz.
Magneti
- Magnetni materijali za industriju
- Medicinski magneti:
- Magnetoplag
- Mikromagneti AKMA
- Magnetna narukvica
- Magnetni sistemi – MAGMAX (za rameno lopatičnu regiju, lumbalnu regiju (kičmu), rameni zglob, kuk, koljeno, skočni zglob, ženski donji veš sa magnetnim sistemom)
- MAGNETO-SLIM FIT
- MAGCELFIT – Anticelulit trenerka
- Ulošci sa magnetima
- Papuče sa magnetima tradicionalno izvozi na tržišta Njemačke, Italije, Izraela, Engleske, Francuske i drugih zemalja.
Djelovanje magneta na ljudski organizam
Termin elektromagnetizam se odnosi na magnetne sile koje nastaju dejstvom elektriciteta. Elektromagnetne naprave se mogu tako koristiti da proizvedu namagnetisanje koje varira u snazi i pravcu. Ovo je relativno nova primjena magnetne sile, ali je ova sila sveprožimajuća i ima isti efekat na ljudsko tijlo kao i prirodne magnetne sile.
Različiti magnetni materijali
Različiti materijali imaju različite sposobnosti koje im omugućavaju da postanu magneti. Postoje četiri vrste modernih magneta široke primjene, svaki oh njih zasnovan na drugačijoj strukturi materijala. Unutar svake od vrsta, postoji mjerilo snage, kojim se određuje jačina magneta, tj postoje jaki, srednji i slabi magneti, sveki od njih sa karakterističnim sposobnostima. Četiri vrste magneta su: magneti od kombinacije neodima, gvožđa i bora; kombinacija samarijuma i kobalta;magneti od ferita i alniko magneti. Prve dvije vrste su poznate još kao magneti rijetkih elemenata, jer su nastali od kombinacije elemenata koji se rijetko nalaze u prirodi. Magnet od kombinacije neodima, gvožđa i bora je nedavni dodatak kolekciji modernih magnetnih materijala.
Feritni magneti ili keramički magneti razvijeni su još 50-tih godina i još uvek su u upotrebi. Specijalna verzija ovog magneta je „savitljivi“ magnet, koji se dobija tako što se feritni prah pospe po savitljivom materijalu, kako što je guma ili platnena traka. Alniko magneti napravljeni su još 30-tih godina i još uvek se koriste.
Magnetna guma se dobija tako što se feritni prah na bazi barijuma ili stroncijuma pospe na gumenu ili PVC matricu, a zatim se oblikuje ili siječe u trake. Ovako pripremljen materijal se obično naknadno magnetiše. Većina magneta na bazi gume je savitljiva.
Kako magneti utiču na naše tijelo
Magneti unose red među haotične molekule neke materije, tako omugućavaju molekulima da putuju kroz uske sudove; ovo ima bitnu primjenu u ljudskom organizmu.
Možemo uporediti tok molekula kroz krvne sudove sa plutanjem balvana niz reku. Ako su balvani u nizu, oni će lako proći cio tok i stići do odredišta. Međutim, ako izađu iz prave linije, oni zajedno sa drugim balvanima skreću i zaglavljuju čitav tok. Magneti se brinu za to da svi molekuli budu poređani kako treba, u jednoj liniji, kao balvani koji prate tok rijke. Ista se ilustracija može primijeniti i na energetske tokove u organizmu, jer haos pravi zastoje, a red ubrzava stvari.
Istraživanja su pokazala da magneti pospješuju proizvodnju amino-kiselina i da pozitivno utiču na čitavo tijelo. Drugim riječima, magneti ubrzavaju metabolizam i pomaže tijelu da radi kako treba, tj. Pomažu da kiseonik i hranljive materije stignu što prije do mjesta povrede, kako bi popravili nastalu štetu.
Voda čini nevjerovatnih 66% našeg organizma. Magneti oslabljuju povišeni krvni pritisak vode. Na taj način sve materije koje se prenose vodom mogu lakše da pređu u ćelije kojima su potrebne. Hemoglobin, materija koja se prenosi crvenim krvnim zrncima, sadrži gvožđe, koje preuzima kiseonik i donosi ga gdje je najpotrebnije. Ako su molekuli gvožđa pravilno raspoređeni, oni akumuliraju energiju koja utiče na poboljšanje krvi. Štaviše, magneti utiču na molekule u tijelu i ako ne dolaze u dodir sa njima. To znači da magnet postavljen na tijelo djeluje na ćelije i tjelesne tečnosti kroz kožu, tako da nije neophodno raditi punkturu kože.
MIHAJLO PUPIN u volanu „ferarija”
U Institutu „Mihajlo Pupin” napravljeni su prvi digitalni računar, vještačka šaka za distrofičare, model kabine zemaljske stanice bespilotne letelice „pegaz”, minijaturni skrembler za „Motoroline” radio-stanice, koji onemogućava prisluškivanje, sistemi za automatsko lociranje vozila…
Za Volginu ulicu na Zvezdari znaju uglavnom stanari i stranci, ali je malo kome poznato da se ovdje nalazi inženjersko srce Srbije: Institut „Mihajlo Pupin”, koji je i najstariji institut u jugoistočnoj Evropi. Njegovi inženjeri „upleli su prste i mozak” u sve što nas okružuje: od mobilnih telefona, robota, računara i svetske mreže (www.), preko elektronske i poreske uprave, kontrole tunela, željeznice i naplate putarina, pa do aviona, tenkova, hidroelektrana, termoelektrana, čak i naftne i farmaceutske industrije.
„Pupin” je kontrolisao „Sistem pristupne saobraćajne kontrole” za Zimske olimpijske igre u Sočiju 2014. godine, a njegovi inženjeri razvili su „pametni” sigurnosni sistem, koji će biti ugrađen u budući „emotivno osetljivi ferari”. Direktorka prof. dr Sanja Vraneš objašnjava da sistem, smješten u volan, krov i sjedište, mjeri puls vozača, krvni pritisak, analizira lice, čak i broj treptaja u minuti, dakle „skenira” kompletno psiho-fizičko stanje i upozorava ga kada je vrijeme da se zaustavi jer mu se prispavalo, da pojača muziku, smanji grijanje ili uspravi sjedište…
– „Ferari” nam je jedan od brojnih partnera, sarađujemo sa „svime što mrda” u Srbiji, ali i sa kompanijama i državama širom sveta, od SAD i Rusije, do Alžira (vojska), Belgije, Francuske, Austrije… Upravljamo tunelima ne samo u Srbiji već i u Crnoj Gori i Sloveniji, sve kockarnice u Londonu kontrolišu naši sistemi.
Kako smo čuli tokom posjete, u institutu koji je osnovan 1946. godine trenutno radi oko 400 ljudi, obrazovanje stekli uglavnom na Elektrotehničkom fakultetu, a poslediplomske studije su završili u Beogradu ili u nekom od evropskih i svetskih centara. „Pupin” je u stoprocentnom državnom vlasništvu, a 95 odsto prihoda zarađuju sami, prodajom proizvoda i usluga, ostalih pet odsto je od projekata ministarstva. Sve što razviju odmah i primijene, a ujedno i državi štede ogroman novac. Primjer za to je sistem naplate poreza, što je državu koštalo oko dva miliona eura, a da je to radila firma sa Zapada, cijena bi bila između sedam i 20 miliona.
– Kompletna elektronska uprava je softverski podržana od strane „Pupina”, kao i APR, zahvaljujući nama Srbija je jedna od sedam zemalja čiji se otvoreni podaci nalaze na EU portalu. U hidroelektranama držimo sto odsto nadzora i upravljanja, a pritom nudimo brzo i jeftino održavanje. Mi upravljamo u 80 odsto naših termoelektrana, ostatak pripada „Simensu”. I zamislite kada se dogodi neki kvar, Njemački inženjer će da „uključi taksimetar” čim krene ka Srbiji, pa će gledati ovdje da se zadrži što duže, a naši inženjeri će stići za pola sata do Obrenovca i odmah riješiti problem – priča direktorka Vraneš.
U „Pupinu” su napravljeni prvi digitalni računar, vještačka šaka za distrofičare, model kabine zemaljske stanice bespilotne letelice „pegaz”, minijaturni skrembler za „Motoroline” radio-stanice, koji onemogućava prisluškivanje, sistemi za automatsko lociranje vozila… Akademik Miomir Vukobratović je ovde osnovao beogradsku školu robotike, zahvaljujući čijem radu je „Honda” napravila Asima, najčuvenijeg robota koji hoda.
Svaka delegacija Evropske komisije obavezno obilazi Volginu ulicu, Svetska banka je dva puta radila procjenu u Srbiji, pohvalila „Pupin” i čak u izveštaju navela da je ovaj Institut „najsvetlija tačka u primJeni istraživanja”.
